|
Zeljko Tipura –
Geteborg, Svedska
DOBOJLIJA SA INTERNETA: WWW.TIPURA.COM
Web-stranica www.tipura.com prvo je nase domace Internet izdanje
na kome se prije deset godina “predstavio” Doboj u dijaspori. U zelji da
produzi zivot gradu koga vise nema, Doboju sa raglednica i uspomena, Zeljko
Tipura je na svom danonocno ukljucenom serveru rezervirao prostor za
plemenitu misiju. Domena je, kako sam
kaze u uvodu, posvecena svim Dobojlijama koji su se raselili prije i poslije
rata a sa ciljem njihovog povezivanja putem kompjutera, u bezgranicnom
virtualnom svijetu.
-Rodjen sam u Doboju 1968. godine - kazuje Tipura. -Pohadjao sam
Osnovnu skolu “Narodni heroji”, a srednju Elektro-tehnicku skolu sam zavrsio
u Doboju 1986. godine. Poslije vojske koju sam odsluzio u Velikoj Gorici,
poceo sam raditi na Zeljeznici, u Elektro-tehnickim postrojenjima (ETP), gdje
sam proveo sest godina da bi poslije presao u privatno preduzece Promex. Iz Doboja
sam izasao u septembru 1992. i otisao direktno za Svedsku.
Tetka Jela, Sebestijan i Zeljko Tipura
Ove crtice
Tipurinog predstavljanja takodje preuzimamo sa Interneta:
-Danas
zivim u Geteborgu. Od septembra 1998. sam svedski drzavljanin. Inace, po
dolasku ovdje a nakon kurseva svedskog jezika, poceo sam sa Danijelom (Dunis)
Sarajlicem da postavljam kablovsku televiziju i satelitske antene. U
medjuvremenu smo startali radio-emisiju na nasem jeziku koja se zvala
"Sedam Dana". Da bi jos bolje naucio jezik, poceo sam praksu u
jednom preduzecu za razglas i rasvjetu (koncerti, modne revije itd.). Sa ovim
poslom sam obisao citavu Skandinaviju sa mnogim poznatim grupama i pjevacima
Svedske i inostranstva (E-Type, Toto, Smokie, Tower of Power, Bopers, Ardis,
Carola…) Radio sam takodje za televiziju
SVT1, SVT2, TV4 i ZTV. Posto je Svedska jedna od najkompjuterizovanijih
zemalja na svijetu, i ja sam se zainteresirao i nakon raznih kurseva uplovio
u taj carobni svijet. Danas radim za najvecu Internet firmu u Skandinaviji
(Telia), a odgovoran sam za ADSL.
Tipurina Internet stranica od samog starta ima spisak Dobojlija, prvi
obimni e-mail adresar, putem koga se moce ostvariti kontakt sa nasom dragom
dijasporom. Tu su jos i drugi
sadrzaji: o istoriji Doboja, o dobojskim preduzecima, o dobojskim prijeratnim
statistickim podacima, o Rukometnom turniru sampiona, o nazivima dobojskih
ulica, nekadasnjim i sadasnjim, te o Mitingu za mir, koji je 1992-ge u Parku
narodnih heroja pratilo nekoliko hiljada dusa, zeleci da ne bude rata…
Odnedavno, Zeljko Tipura je startao sa novom rubrikom: “Stare i nove
slike Dobojlija”. Zelja mu je da se ne zaboravimo, ni imenom, ni likom, a i
da se prisjetimo kako smo nekad izgledali i kako nam je bilo. Ljudi mu salju
sa raznih meridijana na stotine
fotosa, pa je posjeta njegovoj stranici postala kao listanje familijarnog
albuma uspomena. Na stranici se, takodje, mogu pronaci linkovi za sve novine
sa prostora bivse Jugoslavije, telefonski imenici, linkovi za web-stranice
Dobojlija i naravno muzika. Tipurina
stranica je bila poznata u dijaspori po dobrim pjesmama. Godinama je skupljao
MP3 fajlove i prikupio zavidnu kolekciju od 53.000 pjesama. Gotovo sve sto se
nekada pjevalo u bivsoj Jugi ili sto se sada pjeva na domacoj estradi, moglo
se pronaci na ovom mjestu. Sada se, istina, komercijalizirao, pa “free
downloud” nije vise moguc, vec se mo`e naruciti CD po izboru i po povoljnoj
cijeni.
Zeljko Tipura sa sinom
Ovu svoju plemenitu misiju
povezivanja Dobojlija uoblicenu kroz web-stranicu Zeljko je posvetio svom
ocu Iliji Tipuri. Velika ljudina
blage naravi i tople rijeci, ni kriv ni duzan, stradao je kao zrtva
nacionalizma. Ilija Tipura se ponosio svojim zeljeznicarskim korijenima, a
obavljao je gotovo sve najznacajnije duznosti u Doboju, od gradonacelnika do
sekretara Komiteta, predsjednika Socijalistickog saveza i rukovodioca u
Centru sluzbe javne bezbjednosti. Bez razloga je uhapsen, odmah na pocetku
rata i odveden u dobojski zatvor, gdje je zvjerski mucen. Od posljedica
batinanja, preminuo je nakon
zakasnjele i bezuspjesne operacije u bolnici u Banja Luci, 20. septembra
1992. godine. Sjecanje na njegov lik daje toplinu sinovljevom projektu
zblizavanja Dobojlija sirom svijeta bez obzira na vjeru i naciju.
Napisao
Mirko Jelec
|