Nakon poplave građani su u poplavljenim područjima izloženi različitim rizicima po njihovo zdravlje, koji se prvenstveno odnose na vodu za piće, ličnu higijenu, te higijenu hrane, prostora i površina. 1. Prvi i najvažniji rizik je voda za piće koja je kod poplava često kontaminirana. Građanima se preporučuje da piju, koriste za pripremanje hrane i održavanje lične higijene isključivo higijenski ispravnu vodu, flaširanu vodu, vodu iz cisterni ili vodu koja je prethodno prokuhana (minimalno 10 minuta nakon tačke ključanja). Flaširanu vodu treba utrošiti u što kraćem periodu nakon početka upotrebe, uz striktno poštivanje higijenskih mjera pri skladištenju i korištenju. 


Kod vodosnabdjevanja iz individualnih vodoopskrbnih objekata (bunari, lokalni vodovodi) vodu ne koristiti za navedene namjene bez prethodnog laboratorijskog ispitivanja.

2. Lična higijena je posebno važna u svim vanrednim stanjima pa i kod poplava

Potrebno je posebnu pažnju posvetiti higijeni ruku, koje treba prati što je moguće češće higijenski ispravnom vodom i sapunom.

3. Higijensko postupanje sa hranom je važna preventivna mjera za sprječavanje velikog broja zaraznih oboljenja.
 
Nakon poplava koristiti isključivo sigurne namirnice kao što su razne vrste konzerviranih i namirnice koje nisu bile u kontaktu sa plavnom vodom, niti su ih mogli kontaminirati glodari i druge životinje. Veoma je važna adekvatna higijena ruku (pranje higijenski ispravnom vodom i sapunom) osoba koje pripremaju, distribuiraju i konzumiraju hranu, kao i higijena posuđa u kome se hrana sprema i distribuira.

4. Higijena prostora

Poslije poplava podrazumijeva se temeljito čišćenje svih površina, predmeta, odjeće, obuće, igračaka koji su bili u kontaktu sa vodom, nakon čega stručne ekipe treba da dezinfikuju ista. Predmete koji se ne mogu oprati treba baciti.

Prilikom čišćenja potrebno je nositi gumene čizme i nepromočive rukavice kako bi se izbjegao kontakt sa onečišćenim površinama. Nakon provedenog čišćenja obavezno je oprati zaštitnu odjeću i ruke.

Pri čišćenju obratiti pažnju na električne i plinske instalacije.

Ne koristiti električne aparate koji su bili pod vodom dok njihovu ispravnost ne ustanove stručna lica.

5. Higijena vanjskih površina
 
Podrazumijeva temeljito čišćenje i uklanjanje krutog otpada na bezbjedan način. Posebnu pažnju obratiti na leševe uginulih životinja koje treba odlagati isključivo na mjesta koja lokalna zajednica odredi za tu namjenu.

Spriječiti kontakt djece sa prethodno poplavljenim travnatim površina u trajanju od sedam dana nakon povlačenja vode.

Preporučuje se konzumiranje termički obrađenog voća i povrća sa poplavljenih područja.

Nakon provedene dezinfekcije provesti deratizaciju te, po potrebi, i dezinsekciju prostora i površina koje su bile zahvaćene poplavom.

Ako prilikom čišćenja dođe do povrjeđivanja potrebno je ranu odmah oprati higijenski ispravnom vodom te dezinfikovati.

Kod većih i dubljih povreda, a naročito kod povreda metalnim predmetima potrebno je potražiti medicinsku pomoć.

U slučaju pojave simptoma: povišene temperature, mučnine, povraćanja i proliva obavezno potražiti medicinsku pomoć.

Medicinsku pomoć potrebno je potražiti i u svim drugim situacijama koje ugrožavaju ljudsko zdravlje kao što su: udar struje, eksplozije plinskih instalacija, razne vrste trauma, ugrizi pasa, zmija i slično.

 

Ishrana beba

Instituti za javno zdravstvo preporučuju da se u vanrednim sitacijama bebe hrane majčinim mlijekom. 

Ukoliko se dijete ne hrani majčinim mlijekom, prilikom pripreme mliječne formule neophodno je ruke oprati mlakom vodom i sapunom, a u nedostatku vode dezinfikovati alkoholom ili sredstvom za dezinfekciju. 

Bebama starijim od šest mjeseci potrebna je i dopunska ishrana koja mora da bude zdravstveno sigurna.

Za djecu od godinu dana i starije, savjetuje se korištenje konzerviranih namirnica, termički obrađenog povrća, suho voće, upakovan hljeb, dvopek, krekeri i dugotrajno pasterizovano mlijeko. 

Voće i povrće koje se inače koristi u sirovom obliku oprati u mlakoj vodi, očistiti, ponovo oprati i termički obraditi. Sve namirnice koje su bile u kontaktu sa vodom iz poplavnog talasa (poplavljeni frižideri, zamrzivači, ostave) ni u kom slučaju ne koristiti za ishranu. 

Sve namirnice koje bi mogle da dođu u kontakt sa vlagom držati u staklenim i metalnim dobro zatvorenim posudama.

 

Koje su opasnosti od poplava?

 • Pojava poplave nosi rizik od zaraznih bolesti, jer često dolazi do prekida snabdijevanja vodom i otklanjanja otpadnih materija, kao i do izlijevanja kanalizacije.

• Oštećene vodovodne i kanalizacione cijevi povećavaju mogućnost kontaminacije vode za piće. Zagađenom vodom i hranom prenose se crijevne i kožne zarazne bolesti, parazitarne bolesti itd.

• Povećan broj glodara i zmija za vrijeme poplava predstavlja rizik za zdravlje.

• Velika stajaća vodena površina omogućava razmnožavanje komaraca i drugih insekata, koji prenose uzročnike niza oboljenja.

• Za vrijeme i nakon prirodnih katastrofa velika je opasnost od povređivanja. Opasnost predstavljaju srušene električne instalacije, vodom namočene električne utičnice, prekinute plinske cijevi i veliki komadi krhotina.

 

Šta treba raditi za vrijeme poplave?

Za vrijeme poplave neophodno je sprovođenje mjera kojima se sprečava širenje zaraznih bolesti putem zagađene vode i hrane, kao i mjera koje se odnose na ličnu higijenu, higijenu predmeta i mjesta stanovanja.

• Voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima, zbog toga vodu sa slavina, individualnih bunara ili izvora ne treba piti dok se voda ne ispita i dok se ne daju odgovarajuće preporuke. Preporučuje se da se konzumira flaširanu vodu.

• Voda se pravilno prokuhava tako što se ostavi da ključa najmanje 1 minutu, kako bi se uništile sve bakterije, a zatim se prohladi i koristi u toku istog dana.

• Prokuhavanje vode imaće efekta ako je voda samo mikrobiološki zagađena.Ako je voda zagađena hemikalijama, prokuhavanje je neće učiniti prikladnom za piće i takva voda se ne smije koristiti. Ukoliko se voda za piće dezinfekuje, dezinfekciju vršiti prema uputstvu za doziranje, zavisno od dezinfekcionog sredstva. U slučaju nejasnoća u vezi sa doziranjem dezinfekcionog sredstva, obratiti se ustanovi od koje je sredstvo nabavljeno.

• Higijenski neispravna voda se ne smije upotrebljavati ni za pranje suđa, zuba, lica, ruku, pranje i pripremu namirnica i pravljenje leda.

• Neophodno je održavanje lične higijene, naročito često pranje ruku sapunom (prije jela, nakon korištenja toaleta, nakon čišćenja naplavnog otpada i nakon rukovanja predmetima koji su došli u kontakt sa naplavnom ili kanalizacijskom vodom). Posebnu pažnju treba obratiti na čistoću ruku kod djece i starijih osoba.

• Ako dođe do povređivanja, važno je znati da se otvorene rane moraju očistiti i zaštititi flasterom ili zavojem, kako bi se spriječila infekcija, te da se mora spriječiti kontakt rane sa nečistom vodom. Nekada je potreban i dodatni tretman (npr. vakcinisanje protiv tetanusa), a ljekarsku pomoć je obavezno potražiti ako se pojave crvenilo, otok ili gnojni iscjedak na rani.

• Ljekarsku pomoć treba potražiti i u slučaju pojave mučnine, povraćanja, slabosti, proliva, povišene temperature itd.

 

Šta učiniti nakon poplave?

Nakon poplava, pored mjera zaštite koje se provode za vrijeme poplave, potrebno je provesti i mjere sanacije objekata i područja koja su bila pod vodom.

• Držati se što dalje od oborenih električnih vodova, a njihovu lokaciju prijaviti elektrodistribuciji.

• Prijaviti eventualna oštećenja plinovoda i plinskih uređaja i ne koristiti ih dok se ne poprave.

• Neophodan je pregled instalacija za dostavu plina i električne energije od strane kvalifikovanih stručnjaka.

• Od komunalnih preduzeća tražiti uslugu čišćenja oštećenih septičkih jama i ispiranje kanalizacionog sistema.

• Zbog mogućnosti miješanja sa kanalizacionom vodom, obavezno je čišćenje (vrućom vodom i deterdžentom uz obavezno korištenje gumenih rukavica) i dezinfekcija zidova i podova prostorija u koje je dospjela poplavna voda.

• Baciti zagađene predmete i materijale koji se ne mogu očistiti i dezinfikovati.

• Odjeću i obuću očistiti i oprati, dječije igračke oprati i dezinfikovati.

• Baciti svu hranu koja je došla u direktan kontakt sa poplavnom vodom, kao i svu kvarljivu hranu koja je stajala duže od 4 sata na temperaturi većoj od 50Celzijusa.

• Očistiti radne površine i pribor za jelo i kuhanje.

• Izbjegavati vožnju automobilom zbog mogućeg oštećenja cesta u poplavljenom području.