Da bi se predocio Ilijin obrazovni put a stim u vezi i njegov radni vijek, i ujedno jedna tako, tako bogata biografija bilo bi potrebno ocigledno mnogo vise prostora i vremena.

U vremenu od 1983. do 1986. godine je bio delegat u skupstini SR BiH, a od 1984. do 1986.godine bio je predsjednik Odbora za drustveno-politicka pitanja i komunalni sistem u Vijecu opstina Skupstina SR BiH i clan komisije za ustavna pitanja SR BiH.
Na izborima 1978 godine izabran je za delegata u Skupstini zajednice gradova i opstina Jugoslavije i clan odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Zajednica.

U dva navrata bio delegat u Skupstini tuzlanskog univerziteta.
1981. godine postaje clan predsjednistva Republickog udruzenja za pravne nauke i praksu BiH a poslije i Saveznog udruzenja za nauku i praksu.
U skolskoj 1983/84. godini izabran je Ilija za docenta na Ekonomskom fakultetu Brcko na predmet Pravo, 1985. godine za vandrednog profesora Univerziteta u Tuzli Ekonomskog fakulteta u Brckom na predmet Pravo, da bi 1990 bio izabran u zvanju redovnog profesora Univerziteta.

Ilija je bio clan Savjeta i Redakcije casopisa "Znacenja"

Visa Tehnicka skola Novi Sad povjerava mu izvodjenje nastave na Odjeljenju u Doboju iz predmeta Socijalisticko samoupravljanje i Radno pravo. Predmet Socijalisticko samoupravljanje izvodi i za Visu skolu organizacije rada Novi Sad predmet Socijalisticko samoupravljanje, a za Visu skolu iz Sarajeva predmet Radno pravo i samoupravno normiranje.

Na Univezitetu Tuzla-Institut za ekonomiku Doboj izabran je za naucnog saradnika 1983. godine.

Uz veoma odgovoran i slozen rad objavio je Ilija vise strucnih radova (preko 320) u listu "Glas zeljeznicara". Pripremao je i pisao rubriku "Savjet pravnika" u svakom listu koji je izlazio svakih 15 dana, u oko 20 000 primjeraka.

Pored ovog kontuiranog pisanja, objavio je tri knjige i 30 strucnih, odnosno naucnih radova.

Prisustvao je dr Ilija Tipura i sa koreferatima i saopstenjima, aktivno ucestvovao na naucnim i strucnim savjetovanjima.